200-GODIŠNJICA OBJAVLJIVANJA ČEVAPOVIĆEVA „JOSIPA“
Ove godine navršava se 200-godišnjica objavljivanja knjige „Josip, sin Jakoba patrijarke“ Grgura Čevapovića. I autor i djelo važna su činjenica vukovarske kulturne povijesti.
Grgur Čevapović (Bertelovci kod Požege, 1786. – Budim, 1830.), franjevac, doktor filozofije i teologije, gvardijan franjevačkog samostana u Vukovaru, provincijal franjevačke provincije Sv. Ivana Kapistrana bio je raznovstan i plodan pisac čija djela sadrže mnoštvo podataka o povijesti, jeziku, etnologiji i kulturi hrvatskoga naroda u Slavoniji i Podunavlju. Pisao je na hrvatskom i latinskom jeziku.
„Josip, sin Jakoba patrijarke“ je religiozno-poučna školska drama temeljena na starozavjetnoj biblijskoj priči o Josipu. Komponirana je u deset prizora. Napisana je različitim vrstama stiha, najviše desetercem, a važnu ulogu u drami ima i glazba pa su u knjizi doneseni i notni zapisi pjesama. Čevapovićevo djelo smatra se prvom kazališnom predstavom izvedenom u Vukovaru. Prikazala ju je vukovarska mladež 18. srpnja 1819. u dvorištu franjevačkog samostana te je iza toga ponovljena još nekoliko puta. Zanimljivo je da su ženske uloge igrale ženske osobe pa se može reći da je Čevapović, stremeći ka scenskoj realnosti, po prvi put na pozornicu doveo glumice.
Knjiga je tiskana 1820. u Budimu, u tiskari peštanskog sveučilišta. Rasparčavana je i putem pretplate, a uz brojne osobe iz duhovnog staleža među pretplatnicima se nalaze i vukovarski građani. Uz dvadeset jednog muškarca na popisu su i tri žene: Ana Benko, Marija Bulaš i Ivana Vlašić. To je lijep podatak koji posredno ukazuje na njegovanje kulture knjige i čitanja u onovremenom vukovarskom društvu.
