IZ POVIJESTI VUKOVARSKE KNJIŽNICE

Nema puno podataka o knjizi i čitanju u Vukovaru u prošlosti. Teško da su u 18. i 19. stoljeću i postojale znatnije zbirke knjiga osim one samostanske i vlastelinske. Demokratizacija kulture, započeta u doba prosvjetiteljstva, svakako je dovela i do prisustva knjiga u građanskim domovima kada se, osim za prosvjetu i učenje, knjiga počela vezivati i za dio slobodnog vremena nazvan dokolicom.

Začetak knjižničarstva mogao bi se vezati uz osnutak Društva Ressource 1859. godine. To je ujedno i najstarije vukovarsko društvo, utemeljeno na tragu osnivanja brojnih građanskih udruga nakon razdoblja Bachova apsolutizma. Ressource je bilo čitalačko društvo, pretplaćeno na veliki broj novina i časopisa, a vremenom je, uglavom zahvaljujući poklonima, formiralo i svoju društvenu knjižnicu. Na inicijativu članova društvo je 1922. promijenilo ime u Hrvatska čitaonica, ali je čitanje novina i časopisa te organiziranje zabavnog društvenog života i dalje bilo u središtu njezine djelatnosti. Tek se 1939. započelo s prikupljanjem knjiga i uređenjem knjižnice.

Značajna knjižnična zbirka je, zahvaljujući poklonima ali i ciljanom kupnjom knjiga, izgrađivana i u vukovarskoj Gimnaziji, osnovanoj 1891. godine.

Gradska knjižnica Vukovar, prva javna knjižnica u Vukovaru, otvorena je 11. prosinca 1947. s početnim fondom od 1.116 knjiga. S rastom knjižničnog fonda mijenjala je prostorije u kojima je djelovala, a u organizacijskom pogledu bila je tijekom vremena u sastavu različitih institucija. Samostalna ustanova postala je 1976. godine. Od 1961. Gradska knjižnica Vukovar bila je matična knjižnica Općine Vukovar i vremenom je razvila knjižničnu mrežu od 13 stanica u selima nekadašnje vukovarske općine (Bapska, Opatovac, Šarengrad, Tovarnik, Sotin, Čakovci, Petrovci, Trpinja Vera, Klisa, Lovas, Bršadin i Bobota). Poseban dječji odjel počeo je s radom 1961., a 1967. otvoren je ogranak u naselju kombinata Borovo. U današnjem prostoru Knjižnica djeluje od 1982. godine. Pred Domovinski rat knjižnica je, u cijeloj mreži, imala 75.448 jedinica knjižnične građe i 4.431 korisnka.

U Domovinskom ratu prostor Knjižnice teško je oštećen, a na razne načine stradalo je oko 40% njezinog knjižničnog fonda. Tijekom procesa mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja u Vukovaru je otvoren Mjesec hrvatske knjige ’97. Uslijedile su brojne donacije knjiga od institucija i pojedinca iz cijele Hrvatske, a zahvaljujući Ministarstvu kulture Republike Hrvatske prostor je cjelovito obnovljen i opremljen te je 8. svibnja 2001. započelo novo doba u životu Gradske knjižnice Vukovar.