MARULIĆEVA JUDITA: KANONSKA OPSJENA U APOLOGIJI DVOJBENOSTI
Preludij svakog, pa i letimičnog, osvrta na spjev Marka Marulića, oca hrvatske književnosti, precizno je i filigranski nerazmrsivo izvezen u jasnoj lepezi činjeničnosti te je izlišan i besmislen pokušaj, ne opovrgavanja, nego i bezazlenog komentara lovorika odavno izniklih iz korijenja genetske strukture našeg uljudbenog samopoimanja. U tako uspostavljenoj matrici poznato nam je uistinu sve što neupitnom zvonkošću rezonira već 5 stoljeća, točnije od 1521. i izvornog tiskanja „Judite”, i umjetnička obrada biblijske priče, i uzori antičke poetike u invokaciji i zazivu pomoći višnje sile, i kontradiktorna dualnost petrarkističke krasote i kršćanske krjeposti, i namjena osvježenja nade nasuprot očaju i malodušnosti potenciranih prijetnjom najezde Otomanskog carstva, i obraćanje običnom i pretežito neukom puku, i status prvog epa na hrvatskom jeziku. Dakle, „Judita” kao djelo neoborivog je povijesno-kulturnog značaja, međutim, pronicanje u lik Judite i slojevitu semantičku ambivalentnost Marulićeva ostvarenja zahtijeva pohod iza zastora faktografije.
Pozicioniranje u sigurno okrilje starozavjetne pripovijesti, podjednako iz autorske i čitateljske vizure, suptilno raskriljuje pogled u ponor sveobuhvatnosti i simulakrum judeo-kršćanske civilizacije, takoreći virtualnu stvarnost istovjetnih događaja toliko puta odigranih i ponovljenih te preraslih u totalnost zajedničke vlastitosti u prošlosti drugih, u naizgled diskontinuiranom vremenu i prostoru u kojemu Judita kao arhetip i ishodišno mjesto početaka kolektivne historije istodobno postoji i ne postoji ili simultano sjaji i gasne na raznim odjeljcima temporalne ljestvice, odnosno zabilježenim i odlučnim obratima sudbinske prekretnice određene etničke sastavnice. Ono što razvidno iskače izvan manje-više ustaljenih mehanizama mitološke integrativnosti i ranijih epova iz čijeg cikličnog, a time i perpetualnog tijeka Marulić crpi koncepcijske i formalne elemente predloška i idejnog razvoja je, opet, ali sada sa sasvim suprotnog gledišta, nastup junakinje-žene kao nositeljice principa.
Izložbu je moguće pogledati u prostoru Gradske knjižnice Vukovar do 4. rujna 2021. te u online inačici koja će se u dijelovima objavljivati na službenoj WEB stranici i Facebook profilu knjižnice.
